PočetnaO zubimaPreventivaDjecaMeka tkivaParodontologijaBolesti zubaHirurgijaProtetikaOrtodoncijaF.A.Q.ZanimljivostiLinkoviO meni
 

 

 

  

 

 

 

13 najčešćih kompliacija kod vađenja zuba

Gledano u odnosu na ukupan broj izvađenih zuba, komplikacije prilikom vađenja istih se relativno rijetko dešavaju. Većina komplikacije se, primjenom odgovarajućih predostrožnosti, mogu sprijećiti, dok se neke komplikacije, i pored svih mjera predostrožnosti, ne mogu izbjeći. Tako, u 12 najčešćih komplikacija prilikom vađenja zuba spadaju:
  Fraktura zubne krune ili korijena Alergijske reakcije  
  Povrede mekih tkiva Povreda gornjoviličnog sinusa  
  Povreda susjednog zuba Jako krvarenje poslije vađenja  
  Otežano otvaranje usta Lomljenje instrumenata  
  Prelom donje vilice Gutanje ili udisanje izvađenog zuba  
  Iščašenje donje vilice Povreda i/ili anesteziranje susjednih živaca  
  Sinkopa  

 
 

Fraktura zubne krune ili korijena

 

Ovo je, svakako, najčešća komplikacija u toku vađenja zuba i prestavlja jednu od najbezazlenijih. Uzroci loma mogu biti dvojaki: ili je riječ o anatomskim anomalijama zuba (krivi, rašireni korijeni) ili je riječ o pogrešnoj tehnici vađenja zuba. Ukoliko su u pitanju anatomske anomalije, onda se ovakve komplikacije ne mogu spriječiti i tada se pristupa tzv. " komplikovanom vađenju" gdje se prvo ukloni kruna, pa tek korijen(i).

 

Na vrh

 
 

Povrede mekih tkiva

 

Ove povrede mogu nastati u toku vađenja zuba, ili samostalno ili udruženo sa povredama koštanih tkiva. One, takođe, mogu nastati na dva načina: kao mehaničke povrede (koje nastaju uslijed nepravilnog rada sa instrumentima) i kao termičke povrede (koje nastaju dodirom vrelog instrumenta, koji pacijent ne osjeti jer je pod anestezijom). Ove komplikacije se svrstavaju u lakše a njihovo liječenje zavisi od same prirode povrede. Mehaničke povrede se uglavnom zbrinjavaju u ambulanti a lakše opekotine se liječe neutralnim kremama ili mastima.

 

Na vrh

 
 

Povreda susjednog zuba

 
Ova komplikacija nastaje ili zbog loše tehnike vađenja zuba ili zbog velike gustine zuba, koja onemogućava primjenu pravilne tehnike vađenja. U slučaju djelimičnog ili potpunog vađenja susjednog zub,  on se pritiskom vraća u alveolu. Poslije toga zub se fiksira za ostale zube, i to u trajanju od 7 do 10 dana.
 

Na vrh

 
 

Otežano otvaranje usta

 

Ova komplikacija se može javiti poslije vađenja zuba, a posledica je loše tehnike davanja anestezije. Samim tim, primjećuje se tek nakon prestanka djelovanja anestezije. Otvaranje usta je otežano i bolno. U težim slučajevima je i nemoguće. Posledica je oštećenja žvaćnih mičića koji se nalaze u stanju grča (trizmus), i tako onemogućavaju otvaranje usta. Ovakvo stanje je dosta bezopasno i traje nekoliko do nedelju dana, poslije čega prolazi. Izliječenje se može ubrzati zagrijavanjem bolnih područja. Međutim, i pored ovakve slike, na trizmus uvijek treba obratiti pažnju, zato što se on javlja i kao simptom mnogo težih i ozbiljnijih stanja u ustima. Kod nekih od ovih stanja zagrijavanje bi pogoršalo već ionako ozbiljno stanje, što može dovesti do ozbiljnih posledica. Zbog toga, kod svih stanja otežanog ili bolnog otvaranja usta, obavezno treba posjetiti stomatologa.

 
Na vrh
 
 

Prelom donje vilice

 

Prestavlja jednu od najtežih komplikacija u toku vađenja zuba, srećom i najređa. Prelom vilice u toku vađenja zuba nastaje, u principu, kada sila koja se primjenjuje pređe granicu do koje prirodna elastičnost kosti obezbjeđuje njenu cjelovitost. Ova komplikacija nastaje kada se primjeni prejaka sila. Međutim, ukoliko je donja vilica oslabljena nekim patološkim procesom (cista, tumor, osteomijelitis) prelom može nastati već pri upotrebi male sile. Ukoliko se ova komplikacija desi, vilica se imobilizuje, ili se barem stavi povez, kako bi se, na taj način, spriječilo pokretanje djelova slomljene kosti, zaustavilo krvavljenje i smanjio bol. Dalje liječenje se vrši u specijalizovanim ustanovama. Treba se napomenuti da, kada se govori o prelomu vilice, uvijek se misli na prelom donje vilice. U gornjoj vilici, u sličnim okolnostima, nastaje ili lom zubnog nastavka ili nekog drugog dijela kosti. Znači nastaje prelom samo dijela kosti nikada vilice u cjelini.

 

Na vrh

 
 

Iščašenje donje vilice

 

Iščašenje donje vilice prestavlja iskliznuće zglobnog nastavka donje vilice iz zglobne jame sljepoočne kosti. Ono može biti jednostrano ili obostrano. U slučaju da se desi u toku vađenja zuba, iščašenje je isključivo prema naprijed. Kada postoji jednostrano iščašenje, donja vilica je pomjerena ka zdravoj strani. Pri obostranom iščašenju, ona je pomjerena prema naprijed. U tom slučaju zubi više nisu u kontaktu, prisutan je jak bol i pacijent otežano (nerazumljivo govori). Ova komplikacija može nastati iz više razloga: najčešće nastaje prilikom dugog vađenja (tj. kada pacijent dugo drži usta otvorena), prilikom primjene jakih sila kod pacijenata koji već imaju problema sa zglobom ili pri u opštoj anesteziji, kada su mišići potpuno opušteni (koji svojim refleksnim skupljanjem sprečavaju iščašenja). Liječenje se sastoji u vraćanju zglobnog nastavka, koje treba uraditi što prije. Ukoliko se to ne uradi odmah, javlja se grč mišića koji je toliko snažan da se kasnije vraćanje ne može izvršiti bez totalne anestezije. Poslije vraćanja, donja vilica se podveže nekoliko dana.

 

Na vrh

 
 

Sinkopa

 

Sinkopa prestavlja kratkotrajan, reverzibilan gubitak svijesti, koja nastaje zbog slabog dotoka kiseonika mozgu. Faktori koji doprinose nastanku sinkope su: strah od vađenja zuba i injekcije, dug boravak u zatvorenoj i zagušljivoj prostoriji, iscrpljenost bolovima, jaki i neprijatni mirisi, povećano krvavljenje u rani poslije vađenja zuba, premorenost, glad i, naročito, uspravan položaj tijela. Zbog toga se, kao mjere predostrožnosti trebaju preduzeti neki koraci: vađenje zuba treba obaviti ujutro, kada su pacijenti najodmorniji i najsvježiji, nervozni pacijenti bi trebalo popiti pola tablete za smirenje (u konsultaciji sa stomatologom), prije odlaska stomatologu trebalo bi jesti i poslije vađenja obavezno bi trebalo sjedeti još nekoliko minuta duže.

 
Na vrh
 
 

Alergijske reakcije

 

U toku vađenja zuba tj.  u toku davanja anestezije mogu nastati alergijske reakcije. Ovakve reakcije, koje se mogu kretati od blagog svraba pa sve do gušenja, mogu se pojaviti poslije davanja lokalnih anestetika. Danas se smatra da su osobe alergične na penicilin i sulfonamide isto tako alergične i na jednu vrstu lokalnih anestetika. Anafilaktički šok, koji prestavlja jedan od vidova alergijske reakcije, prestavlja jedan od najdramatičnijih situacija u stomatologiji sa kojim se ni jedan stomatolog ne želi susresti. Zbog toga je važno da takve osobe unaprijed obavijeste stomatologa o svojoj alergiji. Sa druge strane obaveza je i svakog stomatologa da pita pacijenta o eventualnoj alergiji na penicilin.

Na vrh
 
 

Povreda gornjoviličnog sinusa

 

Ova komplikacija može da se desi prilikom vađenja bilo kog bočnog zuba u gornjoj vilici. I pored svih preduzetih predostrožnosti, nekada je ova komplikacija, praktično, neizbježna zbog veličine i položaja gornjoviličnog sinusa. Zapravo, u nekim slčajevima sinus može biti te veličine da vrhovi korijena zuba gornje vilice prominiraju u sinus, i da su pokriveni samo tankim slojem kosti (u nekim slučajevima prekriveni su samo sa sluzokožom). Tako, vađenje tih zuba neminovno dovodi do stvaranja otvora između usne šupljine i sinusa. Kao dodatak ovome, uslijed neadekvatne primjene instrumenata, može doći do utiskivanja dijela ili cijelog korijena u sam sinus. Liječenje komplikacije otvaranja sinusa zavisi od više faktora. Ukoliko je moguće (mali otvor, nema infekcije) otvor se zatvara jednostavnim pritiskom na krajevima rane. Ukoliko je otvor preveliki, vrši se hirurško zatvaranje otvora. Kada je u pitanju utiskivanje dijela ili cijelog korijena, tada se vrši otvaranje sinusa, uklanja se potisnuti korijen i zatvara se sinus.

Na vrh

 
 

Jako krvarenje poslije vađenja

 

Krvavljenje koje se javlja neposredno poslije vađenja zuba posledica je povreda krvnih sudova kosti, periodoncijuma i gingive. Od ovih, najobimnije je krvavljenje iz periodoncijuma (kako s u njemu i nalazi najveći broj krvnih sudova). Shodno tome, kod višekorijenih zuba, kod kojih je periodoncijum veći, veće je i krvavljenje. Međutim, ukoliko se javi pojačano kravljenje, onda se može posumjati na povredu većih krvnih sudova. Ukoliko je nastalo oštećenje arterijskih krvnih sudova, krv će biti svijetlo crvene boje i isticaće u mlazovima (u ritmu rada srca).  Ukoliko je oštećena vena, krv će biti tamnocrvena i teći će polako ali neprekidno. Ovakve komplikacije se obično javljaju poslije vađenja donjih bočnih zuba koji se nalaze u bliskom odnosu sa donjozubnom arterijom i venom (a. et v. alveolaris inferior). Ovakva stanja se najčešće liječe primjenom gaze sa kojom se ispuni alveola. Takođe se u toku prvih 24 sata primjenjuju hladni oblozi spolja, radi skuplanja krvnih sudova na mjestu povrede.

Na vrh

 
 

Lomljenje instrumenata

 

Ovdje se prije svega misli na prelom igle prilikom davanja anestezije. To se dešava u onim situacijama kada se igla savije preko granica njene elastičnosti kao npr. nestručan rad stomatologa ili iznenadni pokreti (trzaji) pacijenta. Da bi se spriječile ove komplikacije, koriste se nove i deblje igle. Ova komplikacija se najčešće dešava pri anesteziranju donjih zuba. Polsije preloma, ukoliko je moguće, treba lagano izvaditi da se izvuče zalomljena igla. Ukoliko to nije moguće, onda se igla uklanja hirurškim putem. Pored upotrebe novih i debljih igala, nejsigurnija preventivna mjera prestavlja dobra tehnika davanja anestezije.

Na vrh

 
 

Gutanje ili udisanje izvađenog zuba

 

Kada se vađenje zuba izvodi u lokalnoj anesteziji, u slučaju da izvađeni zub ili korijen ispadne iz kliješta u usnu šupljinu, izuzetno rijetko se dešava da ga pacijent refleksno proguta. Ovakav komplikacija nema nikakvih posledica pošto se prolaz progutanog zuba kroz digestivni trakt odvija nesmetano. Međutim, kada se vađenje obavlja u totalnoj anesteziji, postoji mnogo veđa opasnost da se korijen ili zub, koji ispadne u usnoj duplji, udahne. Zbog toga je neophodno zatvaranje grkljana kada se radi opštoj anesteziji. U protivnom, poslije aspiracije može doći do akutne opstrukcije disajnih puteva, koja se, zavisno od nivoa opstrukcije, može i letalno završiti. U svakom slučaju, ovakva stanja zahtijevaju hitnu hiruršku intervenciju.

Na vrh

 
 

Povreda i/ili anesteziranje susjednih živaca

 

U toku davanja anestezije može se povrijediti stablo živca ili neželjeno anestezirati živac u neposrednoj blizini. Kod povređivanja živca dolazi do produžene anestezije, čije trajanje zavisi od stepena oštećenja samog živca. Njačešće je prognoza ovakvih povreda dobra. Ukoliko se anestezira susjedni živac, simptomi će biti u vidu znakova anestezije tog živca. U najvećem broju slučajeva potrebno je samo sačekati da anestezija prođe, kada se stanje vraća u normalu. U izuzetno rijetkim slučajevima može doći do povrijeđivanja tog živca i do produžene anestezije. U tim slučajevima oridiniraju se vitamii B kompleksa i zagrijavanje mjesta povrijede.

Na vrh

Hirurgija

Rečnik nepoznatih izraza

Početna

 

 

Sva prava zadržana | Uslovi korišćenja | Design by Miloš Radulović